Čubar

 

Čubar je jednogodišnja začinska i ljekovita biljka, miris mu je aromatičan, okus ljutkast nalik na papar, uz jaku primjesu origana i timijana. Nekada se je u našim krajevima često upotrebljavao pri pripremi jela, u posljednje vrijeme postao je 'egzotični začin'. Najčešće se koristi pri pripremi variva i jela od krumpira, zbog karminativnog djelovanja neizostavan je začin u jelima od mahunarki. Ima važnu primjenu i u bio-uzgoju: posađen uz mahunarke pojačava im okus i djelotvorno ih štiti od lisnih ušiju.



Botaničko ime: Satureja hortensis
Druga imena: vrtni čubar, bresina, čupar, cupar, čubrika, čubr, čubrak, jaber, kubar, vrtni vrisak, vrtni vrijesak, ljetni čubar
Strani nazivi: eng. summer savory • njem. Sommer-Bohnenkraut, Gartenbohnenkraut • slovenski šetraj

Opis. Čubar je jednogodišnja ljekovita i začinska biljka. Raste grmoliko, u obliku malog stabalca, drvenaste stabljike, visine do oko pola metra. Listovi su sitni, zeleni do brončanozeleni. Cvate od lipnja do rujna ružičastim do svjetlo ljubičastim sitnim cvjetovima. Uglavnom se uzgaja kao začinska biljka, a u prirodi ga se samoniklo može naći po međama, željezničkim nasipima i grobljima.

Zbrka oko nazivlja. Malo je začinskih i ljekovitih biljaka koje svojim hrvatskim nazivljem unose toliku zbrku kao čubar i srodne biljke iz porodice vrisaca. Najveća pomutnja nastaje zamijenjivanjem vrtnog čubra (Satureja hortensis) i primorskog čubra ili primorskog vriska (Satureja montana) međusobno ili sa "pravim" vrijeskom (Calluna vulgaris) jer se za ove vriske u narodu koriste i nazivi vrtni vrijesak i primorski vrijesak. Dodatnu pomutnju izazvalo je logično prevođenje riječi montana u botaničkom nazivu primorskog vriska (Satureja montana) kao planinski vrisak iako naziv planinski vrisak ili planinski čubar, doduše nelogično, u hrvatskom označava sasvim drugu vrstu Satureja subspicata.
Kod kupovine sjemena i sadnog materijala, biljki u lončanicama kao i svježeg ili sušenog začina pojedinih vrsta iz ove porodice svakako provjerite botanički (latinski) naziv ako je naveden ili od prodajnog osoblja zahtijevajte da vam točno kaže o kojoj se vrsti radi.
Kako bismo izbjegli daljne zabune na našim ćemo stranicama upotrebljavati nazive čubar za vrstu Satureja hortensis, primorski vrisak za Satureja montana i planinski vrisak za Satureja subspicata te vrijesak za vrstu Calluna vulgaris.

Kulinarska primjena. Čubar je aromatična biljka, mirisom izrazito podsjeća na mažuran (origano), timijan i majčinu dušicu. Okus mu je ljutkast i podsjeća na papar. Europski narodi izdašno ga koriste u kulinarstvu dok je u Hrvatskoj njegova uporaba svedena na razinu 'egzotičnog začina'. Sastavni je dio provalsanske mješavine začina koja se može kupiti u trgovinama. Čubar se najčešće koristi pri pripremi variva i jela od krumpira, dobro ide uz meso, ali najvažnija primjena zbog karminativnog djelovanja (sprječava nadutost) trebala bi mu biti u jelima od graha, boba, graška i mahuna.
U kulinarstvu se koristi svjež ili kao sušeni začin. Za razliku od Slovenije gdje se može kupiti u gotovo svakoj trgovini, na policama sa začinima naših trgovina rijetko se pronalazi. U posljednje vrijeme povećan je interes za njegovo korištenje, prvenstveno kao zamjene za papar zbog manje iritantnog djelovanja na sluznicu želudca i crijeva.

Ljekovita svojstva. Glavna primjena čubra je kao karminativ, sredstvo za ublažavanje crijevnih i želudčanih grčeva i kao sredstvo za ublažavanje podražaja na povraćanje. Ističe se njegovo povoljno djelovanje na reguliranje rada jetre i žuči. Ima i adstrigentno djelovanje, a upotrebljava se i kao ekspektorans i sredstvo za ublažavanje menstrualnih tegoba. Dokazano da je ulje čubar inhibira rast Candide albicans.
Još od antičkih vremena čubar se smatrao ljekovitom biljkom. Stari su rimljani i grci smatrali da je čubar afrodizijak, dok se za njegovog srodnika primorskog vrisca smatralo da ublažuje spolni nagon. U današnje se vrijeme ova primjena navodi samo na razini zanimljivosti.

Uzgoj. Čubar je nešto manje osjetljiv na hladnoću od primorskog vriska. Sije se već početkom travnja direktno na mjesto rasta. Sjeme vrlo sporo klija. Može se rasijati po vrtu ili uzgajati na gredicama, ali svakako je dobro da se u vrtu nalazi na više mjesta, pogotovo u blizini mahunarki. Voli toplinu i obilno zalijevanje tijekom sušnijih perioda.
Ukoliko se čubar namjerava posaditi kao zaštita od ušiju uz bob, zbog sporog klijanja i početnog rasta, potrebno ga je posijati krajem zime u zatvorenom prostoru, odnjegovati presadnice i već formirane mlade biljke prasaditi na gredicu čim prestane opasnost od mraza. Ili možete gotove presadnice kupiti početkom proljeća i posaditi direktno u vrt.

Prirodno vrtlarenje. Čubar je poznat kao vrlo dobar prirodni izbor u borbi protiv lisnih ušiju. Svakako ga treba saditi uz mahunarke, pogotovo bob, kao i uz ruže.

Srodne vrste:  primorski vrisak (Satureja montana), planinski vrisak (Satureja subspicata)

Vezani članci



Izbor iz rubrike:
Gastro

Turovac u bijelom umaku

Turovac se može pripremati na brojne načine, ali ako želite pripremiti brz, jednostavan i lako probavljiv prilog koji se dobro slaže sa svakom vrstom mesa, ili poslužiti lagani bezmesni obrok s malo kalorija onda je turovac u bijelom umaku pravi izbor... Više »

Džem od šljiva

Džem od šljiva je klasik slatke zimnice, nezaobilazni stanovnik hrvatskih smočnica... Bilo da ga volite u bakinim buhtlama ili samo na kruhu u zimsko jutro uz topli čaj, domaći džem od šljiva je nešto oko čije se pripreme vrijedi potruditi...
Više »

Koja je razlika između džema, pekmeza i marmelade?

Iako je beosjećajna EU birokracija uspjela nametnuti svoje viđenje toga što je džem, pekmez ili marmelada, za većinu hrvatskih građana jedino pravilno je povijesno značenje ovih naziva na način kako se je stoljećima upotrebljavalo na našim prostorima... Više »

Leksikon

Džem. U tradicionalnoj upotrebi u hrvatskom jeziku riječ džem označava prerađevinu od voća... Više »

Pasja ruža (lat. Rosa canina) najčešće je komercijalno uzgajana i u Hrvatskoj u prirodi najrasprostranjenija vrsta divlje ruže... Više »

Rosa rugibinosa (lat.) - vinska ruža. Divlja ruža nešto manje ukusnog šipka, ali omiljena za uzgoj na okućnicama jer listovi ove ruže imaju... Više »