Krilobod

Krilobod je još jedno zaboravljeno povrće koje je danas rijetko zastupljeno na našim jelovnicima unatoč tome što podaci o njegovom uzgoju datiraju još iz davne 1596. godine. Iako se smatra gurmanskom poslasticom ne nalazi se lako u trgovinama i na tržnicama. Razlog je isti kao i kod drugog zaboravljenog povrća: nije pogodno za masovnu proizvodnju, mora se brati ručno i često, dok su plodovi još mladi.

Krilobod

Botaničko ime
Lotus tetragonolobus
(Tetragonolobus pseudopurpureus)
Drugi nazivi
rumeni krilobod
Strani nazivi
eng. asparagus pea, winged pea (ne zamijeniti s: asparagus bean, winged bean)

Opis. Rumeni krilobod jednogodišnja je biljka iz roda svinduša (Lotus) porodice leptirnica (Fabaceae). Raste u visinu do 30 cm. Uzgaja se zbog sjemene mahune koja se dok je mlada koristi kao ukusno povrće. Zrele sjemenke nekad su se koristile kao zamjena za kavu. Zbog atraktivnosti često je uzgajan i kao ukrasna biljka, bordura vrtnih gredica.

Kulinarska uporaba. Nažalost, krilobod se vrlo rijetko može naći u prodaji. Razlozi uglavnom leže u visokoj cijeni koja je je uvjetovana relativno niskim prinosom i potrebom česte i ručne berbe. Istina, on i nije vrsta povrća koja će vas okusom oboriti s nogu, ali može biti vrijedan dodatak raznolikosti našem jelovniku, Smatra se gurmanskom poslasticom i jela s krilobodom u boljim se restoranima poslužuju  po vrlo visokom cijenama, iako po mišljenju većine ne toliko zbog okusa koji je pomalo neodređen već više kao raritet. Na internetskim blogovima možete pronaći oprečna mišljenja o ovoj povrtnoj kulturi, od potpunog oduševljenja do gađenja, što vjerojatno ovisi o važnosti povrća u nečijoj ishrani i sposobnosti prihvaćanja novih okusa. Slično kao i kod šparoga ili artičoka: mnogi ih smatraju poslasticom dok drugi ne mogu shvatiti zašto ih ljudi uopće konzumiraju.

U kulinarstvu je koriste mlade sjemene mahune, veličine do 25 mm koje beremo od lipnja do rujna. Česta je pogreška koja mnoge odvraća od ponovnog konzumiranja što ih ostave na porastu "malo veće", tada dobiju vlaknatu strukturu i izgube okus, koji inače podsjeća na kombinaciju graška i šparoga. Priprema se na pari ili kratko kuhan, poslužuje najčešće s dodatkom malo maslaca, s bešamel umakom ili preljevom od vrhnja. Često se kombinira s drugim povrćem ili dodaje u složence s mesom. Posebno se dobro slaže s mladim bobom.

KrilobodPrirodno vrtlarenje. Krilobod dobro veže atmosferski dušik. Na kraju uzgojne sezone odstranite samo nadzemni dio biljke, a podzemni ostavite u zemlji da se prirodno razgradi i oplemeni tlo dušikom.


SADNICE POVRĆA

Sadnice povrća, začinskih i ljekovitih biljaka
www.sadnice.eu