Bob

Bob je jedna od najstarijih kultiviranih vrsta povrća, navodi se da se uzgaja više od 8.000 godina. Iako se može pripremati na mnogo načina i upotrebljava se u većini europskih i svjetskih kuhinja, danas se vrlo rijetko nalazi na našem jelovniku. U posljednje vrijeme u smrznutom obliku može se kupiti u većim hrvatskim trgovinama, ali za pravi gurmanski doživljaj treba kušati mladi svježi bob kada nam u proljeće dolazi kao jedno od prvih vrsta povrća iz našeg vrta.

Zrno boba

Botaničko ime
Vicia faba
Druga imena
debeli grah, bobak
Strani nazivi
eng. broad bean
US eng. fava bean
njem. Ackerbohne

Opis. Bob je jednogodišnja biljka iz roda grahorica (Vicia), porodice mahunarki (leptirnjača) (Fabaceae). Izvorno je afro-azijskog porijekla, uzgaja se u cijelom svijetu. Visine je 50-100 cm, uspravnog rasta, nema vitica za penjanje. Cvjetovi su hermafroditski, biljka je samooplodna. U prirodi ga se više ne nalazi u divljoj formi, poznate su samo kultivirane vrste.
Uzgaja se zbog ploda (zrna, graha) koji je vrlo cijenjen u mnogim svjetskim kuhinjama. Veže dušik, pa se ponekad uzgaja i kao biljka za zelenu gnojidbu.
Jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka, na Mediteranu se koristi u prehrani više od 8.000 godina. Iako je u Hrvatskoj nekada bio značajna mahunarka, sada se uzgaja samo sporadično. U posljednje vrijeme u većim je trgovinama moguće kupiti duboko smrznuti bob, uglavnom iz uvoza.

Zanimljivosti. Uvriježeno je pučko vjerovanje da zrno boba donosi sreću, onaj tko uvijek nosi sa sobom zrno boba nikada neće ostati bez osnovnih životnih potrepština. U Španjolskoj i Portugalu tradicionalno se za Božić služi kolač u kojemu se nalazi jedno zrno boba. Običaj nalaže da onaj tko dobije krišku sa zrnom boba iduće godine kupuje kolač. Europski narodni običaji kažu da bob posađen na Veliki petak donosi sreću. U Italiji, bob se tradicionalno sadi na Dušni dan, 2. studenog.

Mahuna boba

Kulinarska primjena. Bob ima raznovrsnu primjenu u kulinarstvu. Uglavnom se koriste sjemenke (zrno, grah) za pripremu variva, juha, priloga, salata i pirea. Mlado lišće može se koristiti sirovo ili se priprema poput špinata. Mahune boba mogu se pripremati kao varivo, ali dok su vrlo mlade, kasnije zrenjem brzo postaju vlaknaste i dobijaju dlačice koje stvaraju neugodan osjet pri konzumiranju. Zrele sjemenke mogu se ispržiti i posoliti poput kikirikija te poslužiti kao grickalice.
Ovisno o sorti i o tome odvajate li kožicu, od kilograma boba u mahunama dobije se 250-500 grama zrna. Ako pripremate potpuno mladi bob, tada mu nije potrebno odstraniti opnu zrna. Starenjem kožica postaje tvrđa i gorča pa ju je prije pripreme potrebno odstraniti: prokuhajte ga dvije minute u kipućoj vodi, ohladite pod tekućom vodom i pritiskom između prstiju istisnite zrno iz opne. Većina ljudi, i ja osobno, preferira odstraniti kožicu sa zrna.

Zdravstvena napomena. Konzumiranje većih količina boba, posebno u sirovom obliku, može izazvati hemolitičku anemiju kod osoba s urođenom enzimskom deficijencijom glukoza-6-fosfat dehirogenaze. Ukoliko vam je dijagnosticirano ovo rijetko zdravstveno stanje, poznatije pod nazivom favizam (prema talijanskom imenu za bob: fava) o konzumiranju boba i količini namirnice koju smijete unijeti u organizam posavjetujte se sa svojim liječnikom.

Bob u cvatu

Uzgoj. Bob je vrlo nezahtijevna i otporna biljka. Uspijeva na većini tala, podnosi i teška glinovita tla. Odrasle biljke dobro podnose sušnije periode i vjetar. Preferira sunčani položaj, ali uspijeva i u laganoj polusjeni. Sjeme klija 5-14, ali klijanje se može produžiti i do 20 dana. Sijanje obavljamo krajem zime i u rano proljeće, u veljači i ožujku, čim vremenski uvjeti dopuste. Budući da je bob otporan na hladnoću i može prezimiti za blaže zime, pojedine sorte moguće je posaditi i u jesen, tako da u proljeće imamo raniju vegetaciju (vidi: → stare sorte boba). Time se značajno smanjuje napad crne uši koja je u proljeće najveći problem pri uzgoju boba. Cvate od travnja do kolovoza, dozrijeva od lipnja do rujna.
Ponovljenom sadnjom pojedinih sorti svaka 3 tjedna do polovice ljeta, do jeseni možemo osigurati uzastopne berbe mladog ploda. Pri tome treba obratiti pažnju na činjenicu da bob ne podnosi dobro jake vrućine pa ga je za ljetni uzgoj treba posaditi na zaklonjenom dijelu vrta.
Prilikom polaganja sjemena najbolje se je držati uputa proizvođača, pojedine vrste imaju različite zahtjeve za prostorom. Općenito je pravilo za visoke sorte da se sjeme polaže na oko 5 cm dubine, na razmak od 20-tak centimetara s međurednim razmakom 20-25 cm. Sije se u dvorede (dvostruke redove), razmak između pojedinačnih dvoreda ne bi smio biti manji od 50 cm (preporučivo 50-60 cm).
Većina sorti boba zbog visine i težine sklona je polijeganju od vjetra pa im je potreban potporanj. Najednostavnije ga je učvrstiti tako da se u četiri ugla dvoreda u kojem je posađen zabiju kolci i napne četverokut od špage ili žice na jednoj do tri razine. Ukoliko se sadi u jednom redu dovoljan je po jedan potporanj sa svake strane reda.
Bob je podnosi sušu, za vrijeme sušnih perioda i vrućeg vremena potrebno ga je redovito i obilno zalijevati. Korisno ga je i malčirati.
Kad biljka dostigne visinu od oko jednog metra otkinite vrhove. Najjači napad ušiju je upravo na mladim izbojcima i tako ćete ga djelomično ublažiti. U toku rasta odstranjujte izbojke koji rastu iz stabljike neposredno iznad razine tla.
Bob je najbolje brati dok je zrno još mlado, čim se obrisi zrna vide kroz mahunu.

Prirodno vrtlarenje. Ono po čemu je bob dobro poznat svakome tko ga je uzgajao su crne uši koje ga vrlo rado i u velikom broju napadaju. Zato je s bobom dobro zajedno saditi čubar čije prisustvo smanjuje napad ušiju. Ukoliko želite čubrom štititi bob od ušiju imajte na umu da se bob sadi vrlo rano, a čubar se na otvorenom sije u travnju i vrlo dugo klija. Ako ne sadite bob na velikim površinama preporučljivo je ranije uzgojiti presadnice čubra kako biste ih već stasale, odmah po prestanku opasnosti od kasnih mrazeva, presadili uz bob.
U miješanoj kulturi dobro se slaže s mrkvom, cvjetačom, repom, krastavcima, zeljem, celerom, kukuruzom i krumpirom. Ne slaže se s lukom i češnjakom koji mu inhibiraju rast. Bob veže dušik, a korijen rahli zemlju. Stare biljke treba odrezati iznad razine tla, a korijen ostaviti u zemlji.

Sorte. Iako je u nekim zemljama bob vrlo popularno povrće i na policama trgovina sjemenskim materijalom može se u ponudi pronaći i dvadesetak različitih sorti, u Hrvatskoj se mogu uzgaja samo jedna do dvije sorte. Prilikom izbora sorte trebalo bi obratiti pažnju na namjenu i vrstu uzgoja, pojedine sorte pogodnije su za zamrzavanje, neke imaju niži rast ili su pak otpornije na niske ili visoke temperature. Klikom na link → stare sorte boba možete pročitati pojedinosti o pojedinim sortama.

Vezani članci.Stare sorte boba s fotografijama i informacijama o uzgoju


SADNICE ČUBRA

Sadnice povrća, začinskih i ljekovitih biljaka
www.sadnice.eu


RABARBARA "CHAMPAGNE"

-25% POPUSTA U PRETPRODAJI
www.sadnice.eu