Šipak - plod divljih ruža

Iako je šipak, plod divljih ruža, uglavnom svima poznat kao ljekovita biljka od koje se spravlja ljekovit i ukusan čaj, navodimo ga i u poglavlju o voću. Mnogi poznaju marmeladu od šipka, ali malo je ljudi u Hrvatskoj svjesno da je šipak izuzetno zdrava namirnica, bogata vitaminima, od koje se mogu prirediti zdravi i ukusni sirupi, želei, vino... Kušajte sirup od šipka preliven preko još toplih domaćih palačinki, sigurno nećete požaliti.

Rosa canina - plod

Botaničko ime
Rosa spp.
Druga imena
šipak, šipurak, divlje ruže
Strani nazivi
FOTO: prirodna-hrana.info

Plod divljih ruža od davnina je poznat po ljekovitosti i kao prehrambena namirnica. Upotrebljava se za pripremu čajeva, džemova, želea i marmelade, sirupa, juha (u Švedskoj vrlo popularno nacionalno jelo, juha nyponsoppa), osvježavajućih pića (nama dobro poznata Cocta), alkoholnih pića (tradicionalno mađarsko piće Palinka) i vina. Zavisno od vrste, okruglog je ili ovalnog oblika, u različitim nijansama crvene boje, od narančaste do zagasito crvene. Bogat je C vitaminom, smatra se da je najizdašniji izvor ovog vitamina od svih biljaka. Specifičnost vezana uz C vitamin u šipku je što se njegova koncentracija i nakon termičke obrade i stajanjem smanjuje znatno sporije nego kod ostalih vrsta voća.
U usplođu šipka nalaze se brojne fine dlačice koje je nužno odstraniti prije konzumiranja jer mogu izazvati jaku iritaciju probavnog sustava i sluznica (odatle i jedan od narodnih naziva: svrbiguzica). Od usitnjenih dlačica proizvodi se prah svrbljivac. Savjet: kada čistite šipak korisno je to činiti u jednokratnim gumenim rukavicama i svakako pazite da ne dodirujete oči prije nego dobro operete ruke.

Divlje ruže grmovi su iz roda ruža (Rosa) porodice ružatica (Rosaceae), rasprostranjeni u cijelom svijetu. Pojedine vrste koje su u Europi naturalizirane (poput pješčane ruže) u nekim se krajevima smatraju invazivnim vrstama. Postoji veliki broj vrsta divljih ruža, a unutar pojedine vrste brojni su varijeteti. Razlog tome je što divlje ruže vrlo rado hibridiziraju s ostalim predstavnicima roda, i na užem području, čak i kada rastu jedna do druge, vrlo ćete teško naći dvije ruže istih vanjskih karakteristika. Međusobno se uglavnom razlikuju po veličini i obliku šipka i boji cvijeta. Boja latica kod većine je vrsta u različitim nijansama ružičaste, cvijetovi su uglavnom jednostruki. Pojedine vrste mogu imati bijelu ili pak tamno ružičastu boju latica. U prirodi je, ukoliko niste stručnjak, ponekad teško raspoznati o kojoj se vrsti radi.

Riječ rosa (ruža) dolazi od grčke riječi rodon (crven) jer su antičke ruže bile duboke crvene boje. Ruže su odvijek bile predmet obožavanja. Smatra se da kultivirane vrste ruža potječu iz Perzije odakle su se preko Mezopotamije proširile na Malu Aziju i Grčku. Grčki su je kolonisti donijeli u južnu Italiju i odatle se je raširila svijetom.

Zanimljivosti. BRITANSKI "RATNI" SIRUP. Sirup od šipka (uglavnom pasje ruže, iako se je proizvodio dijelom i od drugih vrsta) spasio je zdravlje djece u Velikoj Britaniji za vrijeme Drugog svjetskog rata. Zbog pomorske blokade tijekom koje su njemačke podmornice potapale trgovačke brodove koji su plovili prema Velikoj Britaniji opskrba Britanije voćem, posebno agrumima, bila je u potpunom prekidu. Kako se tada vitamini još nisu sintetski proizvodili počeli su se učestalo javljati zdravstveni problemi u djece uzrokovani nedostatkom C vitamina. Tadašnje Ministarstvo hrane donijelo je naredbu o prikupljanju šipka i masovnoj proizvodnji sirupa. Brigade dobrovoljaca prikupljale su šipak u prirodi, u periodu od 1943. do 1945. godišnje je prikupljano po 450 tona, od kojeg se je proizvodio sirup koji je prodavan po niskim cijenama, a majkama s djecom dijeljen je u zdravstvenim ustanovama. U medijima je objavljen recept s detaljnim uputama za kućnu pripremu sirupa. Budući da je sirup bio i ukusan djeca ga nisu doživljavala kao lijek. Još i danas brojne britanske obitelji pripremaju šipkov sirup po tom receptu i koriste kao preljev za palačinke, kolače, kompote, dodaju u vočne kupove... Originalni recept možete pronaći u našem poglavlju gastro/recepti/zimnica ili klikom na ovaj link.

Iako je u pravilu šipak svake vrste ruža jestiv, donosimo pregled onih vrsta divljih ruža koje se najčešće uzgajaju za korištenje šipka u ljekovite i kulinarske svrhe.

Pasja ruža

Pasja ruža

Pasja ruža (Rosa canina) najčešće je komercijalno uzgajana i u Hrvatskoj u prirodi najrasprostranjenija vrsta divlje ruže. Iako se njen šipak ne smatra tako ukusnim i pogodnim za uporabu u kulinarstvu kao onaj pješčane ili mekane ruže, smatra se najljekovitijom vrstom. Više »

Vinska ruža

Vinska ruža

Vinska ruža (Rosa rubiginosa) trnoviti je grm, raste u visinu 2-3 metra, isto toliko u širinu. Rasprostranjena je u Europi i zapadnoj Aziji. Omiljena je za uzgoj na okućnicama jer listovi ove ruže imaju naglašen miris po jabukama koji se često intenzivno širi okolinom za vrijeme toplih i vlažnih vjetrova. Više »


SADNICE

Sadnice povrća, začinskih i ljekovitih biljaka
www.sadnice.eu